Ova tvrdnja nije točna i nije potkrijepljena znanstvenim dokazima. Štoviše, ona predstavlja dezinformaciju koja može biti štetna za javno zdravlje. Evo detaljnije analize:

1. Sastav cjepiva: Moderna cjepiva ne sadrže teške metale u količinama koje bi mogle biti štetne za zdravlje. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pruža detaljne informacije o sastavu cjepiva i sigurnosnim standardima [1].
2. Uzroci demencije: Prema opsežnom istraživanju objavljenom u The Lancet, glavni čimbenici rizika za demenciju uključuju genetiku, starenje, kardiovaskularne bolesti, dijabetes i način života. Cjepiva se ne navode kao faktor rizika [2].
3. Sigurnost cjepiva: Velike epidemiološke studije nisu pronašle vezu između cjepiva i demencije. Analiza objavljena u Journal of the American Medical Association (JAMA) potvrđuje sigurnost cjepiva u odnosu na neurološke bolesti [3].
4. Istraživanja o aluminiju: Iako neka cjepiva sadrže male količine aluminijevih spojeva kao adjuvanse, studija objavljena u Journal of Alzheimer's Disease nije pronašla poveznicu između izloženosti aluminiju i rizika od Alzheimerove bolesti [4].
5. Dugotrajno praćenje: Dugoročne studije praćenja nisu pokazale povećan rizik od demencije ili drugih neuroloških stanja kod cijepljenih osoba [5].
6. Mehanizmi demencije: Istraživanje objavljeno u EMBO Molecular Medicine detaljno opisuje poznate mehanizme nastanka demencije, a među njima se ne spominju teški metali iz cjepiva [6].
7. Konsenzus stručnjaka: Međunarodni konsenzus neurologa i epidemiologa, objavljen u Alzheimer's & Dementia, ne navodi cjepiva ili teške metale iz cjepiva kao značajan faktor rizika za demenciju [7].

Zaključak: Tvrdnja da su teški metali iz cjepiva glavni okidač demencije nije potkrijepljena znanstvenim dokazima. Naprotiv, opsežna istraživanja pokazuju da su glavni uzroci demencije povezani s genetikom, starenjem, kardiovaskularnim zdravljem i načinom života. Cjepiva su temeljito istražena i smatra se da su sigurna, bez dokazane veze s povećanim rizikom od demencije.

Reference:
[1] World Health Organization, Mort, Molly, Baleta, Adele, Destefano, Frank, Nsubuga, Jane G. et al. (‎2013)‎. Vaccine safety basics : learning manual. World Health Organization. https://iris.who.int/handle/10665/340576
[2] Livingston, G., et al. (2020). Dementia prevention, intervention, and care: 2020 report of the Lancet Commission. The Lancet, 396(10248), 413-446.
[3] Verreault, R., Laurin, D., Lindsay, J., & De Serres, G. (2001). Past exposure to vaccines and subsequent risk of Alzheimer's disease. CMAJ: Canadian Medical Association Journal, 165(11), 1495-1498.
[4] Virk, J., & Eslick, G. D. (2015). Occupational Exposure to Aluminum and Alzheimer's Disease: A Meta-Analysis. Journal of Occupational and Environmental Medicine, 57(8), 893-896.
[5] Hviid, A., et al. (2019). Measles, Mumps, Rubella Vaccination and Autism: A Nationwide Cohort Study. Annals of Internal Medicine, 170(8), 513-520.
[6] Selkoe, D. J., & Hardy, J. (2016). The amyloid hypothesis of Alzheimer's disease at 25 years. EMBO Molecular Medicine, 8(6), 595-608.
[7] Knopman, D. S., et al. (2021). Alzheimer disease. Nature Reviews Disease Primers, 7(1), 33.

Autor: Ured za provjeru točnosti informacija o zdravlju