TOČNO/NETOČNO
PROVJERA: "Učinkovitost cjepiva protiv bolesti koje uzrokuju bakterije?"
 PROVJERA: "Učinkovitost cjepiva protiv bolesti koje uzrokuju bakterije?" Tvrdnja: "Cjepiva protiv bolesti koje uzrokuju bakterije su neučinkovita." Izvor: FB komentar - slobodnadalmacija Status: tvrdnja opovrgnuta |
"Cjepiva protiv bolesti koje uzrokuju bakterije su neučinkovita“ izjava je koju je korisnik Facebook društvene mreže postavio kao komentar na povezani članak Slobodne Dalmacije te predstavlja nastavak širenja dezinformacija o cjepivima koji u posljednje vrijeme poprimaju zabrinjavajuće razmjere.
Moderna zdravstvena skrb implementirala je niz cjepiva protiv bakterija kojim je značajno smanjila pojavnost određenih bolesti. Primjeri bolesti koje je čovječanstvo gotovo pa potpuno istrijebilo su antraks uzrokovan bakterijom Bacillus anthracis, kolera uzrokovana bakterijom Vibrio cholerae te bubonska kuga uzrokovana bakterijom Yersinia pestis. Kada govorimo o životima koji su izgubljeni prije nego su implementirana cjepiva protiv navedenih bolesti, vidimo da je samo bubonska kuga, u povijesti poznata pod nazivom crna smrt odnijela oko 25 milijuna života čime je nadmašila bilo koji drugi rat ili epidemiju do sada poznatu čovječanstvu (https://www.britannica.com/event/Black-Death). Kada je krajem 19. stoljeća razvijeno cjepivo, tadašnji podaci pokazali su smanjenje smrtnosti od oko 50%, spašavajući pritom na desetine tisuće života (https://journals.sagepub.com/doi/10.1258/j.jmb.2007.05-59?url_ver=Z39.88-2003&rfr_id=ori:rid:crossref.org&rfr_dat=cr_pub%20%200pubmed).
Iako primjer kuge više ne predstavlja relevantan i recentan dokaz cjepiva kao učinkovite zaštite protiv bakterija, moderna medicina još uvijek učinkovito koristi niz drugih cjepiva kao način zaštite protiv difterije, tetanusa, meningokoka, pertusisa / hripavca, tifusa i brojnih drugih. Tetanus primjerice u 2018. godini doveo je do smrtnog ishoda oko 25 000 novorođenčadi na cijelom svijetu, što unatoč zastrašujućoj brojci predstavlja smanjenje od 97% u odnosu na 1988. godinu kada je od tetanusa unutar prvog mjeseca umiralo 787 000 novorođenčadi upravo zahvaljujući povećanoj procijepljenosti (https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tetanus).
Štoviše, procjepljivanje sukladno relevantnim nacionalnim i stručnim smjernicama ne samo da doprinosi smanjenju smrtnosti već doprinosi i borbi protiv bakterijske otpornosti na antibiotike. Prekomjerno i nekritičko korištenje antibiotika doprinosi selekciji i razvoju otpornih sojeva bakterija, a cijepljenje predstavlja način sprječavanja razvoja bakterijske infekcije i uopće potrebe za korištenjem antibiotika (https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC8479502/).
Iz svega navedenog vidljivo je kako je cijepljenje protiv bakterijskih bolesti siguran i učinkovit način za borbu protiv bolesti te predstavlja jedan od najvećih medicinskih dosega čovječanstva.
Moderna zdravstvena skrb implementirala je niz cjepiva protiv bakterija kojim je značajno smanjila pojavnost određenih bolesti. Primjeri bolesti koje je čovječanstvo gotovo pa potpuno istrijebilo su antraks uzrokovan bakterijom Bacillus anthracis, kolera uzrokovana bakterijom Vibrio cholerae te bubonska kuga uzrokovana bakterijom Yersinia pestis. Kada govorimo o životima koji su izgubljeni prije nego su implementirana cjepiva protiv navedenih bolesti, vidimo da je samo bubonska kuga, u povijesti poznata pod nazivom crna smrt odnijela oko 25 milijuna života čime je nadmašila bilo koji drugi rat ili epidemiju do sada poznatu čovječanstvu (https://www.britannica.com/event/Black-Death). Kada je krajem 19. stoljeća razvijeno cjepivo, tadašnji podaci pokazali su smanjenje smrtnosti od oko 50%, spašavajući pritom na desetine tisuće života (https://journals.sagepub.com/doi/10.1258/j.jmb.2007.05-59?url_ver=Z39.88-2003&rfr_id=ori:rid:crossref.org&rfr_dat=cr_pub%20%200pubmed).
Iako primjer kuge više ne predstavlja relevantan i recentan dokaz cjepiva kao učinkovite zaštite protiv bakterija, moderna medicina još uvijek učinkovito koristi niz drugih cjepiva kao način zaštite protiv difterije, tetanusa, meningokoka, pertusisa / hripavca, tifusa i brojnih drugih. Tetanus primjerice u 2018. godini doveo je do smrtnog ishoda oko 25 000 novorođenčadi na cijelom svijetu, što unatoč zastrašujućoj brojci predstavlja smanjenje od 97% u odnosu na 1988. godinu kada je od tetanusa unutar prvog mjeseca umiralo 787 000 novorođenčadi upravo zahvaljujući povećanoj procijepljenosti (https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/tetanus).
Štoviše, procjepljivanje sukladno relevantnim nacionalnim i stručnim smjernicama ne samo da doprinosi smanjenju smrtnosti već doprinosi i borbi protiv bakterijske otpornosti na antibiotike. Prekomjerno i nekritičko korištenje antibiotika doprinosi selekciji i razvoju otpornih sojeva bakterija, a cijepljenje predstavlja način sprječavanja razvoja bakterijske infekcije i uopće potrebe za korištenjem antibiotika (https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC8479502/).
Iz svega navedenog vidljivo je kako je cijepljenje protiv bakterijskih bolesti siguran i učinkovit način za borbu protiv bolesti te predstavlja jedan od najvećih medicinskih dosega čovječanstva.
"Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije, Ministarstva kulture i medija ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija kao ni Ministarstvo kulture i medija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih."