H. pylori spiralna je bakterija koja prema nekim istraživanjima inficira više od pola svjetske populacije, uz promjenjivu prevalenciju ovisno o različitim socioekonomskim i higijenskim uvjetima. U zemljama u razvoju prevalencija infekcije iznosi oko 80-90%, dok je u razvijenim zemljama nešto niža. Dosadašnja istraživanja su povezala infekciju s H. pylori s različitim bolestima želuca koje mogu varirati od kroničnog gastritisa, želučanog ili duodenalnog ulkusa pa sve do karcinoma želuca i niskomalignih limfoma. Zbog uloge koju infekcija H. pylori ima u razvoju karcinoma želuca, Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je H. pylori karcinogenom prvog reda još 1994. godine. Sustavni pregled objavljen 2017. godine navodi kako je uspješna eradikacija infekcije H. pylori dovela do smanjenja rizika za razvoj karcinoma želuca od čak 44% te je najveća dobrobit liječenja postignuta kod pacijenata u ranoj fazi infekcije. Važnost otkrića uloge H. pylori u nastanku želučanih bolesti okrunjena je i Nobelovom nagradom za medicinu 2005. godine što daje dodatnu važnost jačanju svijesti i borbi protiv ove infekcije.

Unatoč brojnim istraživanjima i saznanjima o ovoj bakteriji, brojne nepoznanice još uvijek ostaju neotkrivene. Potpuni načini širenja zaraze ovom bakterijom još uvijek ostaju nepoznati kao i točni mehanizmi kako ova bakterija dovodi do nastanka želučanog karcinoma, ističući pritom „afričku enigmu“ gdje su znanstvenici opazili nerazmjer u prevalenciji infekciji koja je iznimno visoka te prevalencije karcinoma želuca koja je niža nego što je očekivano. S druge pak strane, istraživanja konzistentno otkrivaju štetne učinke infekcije ovom bakterijom te je sustavna i učinkovita borba temeljena na znanstvenim dokazima i smjernicama relevantnih stručnih udruženja ključna u smanjenju negativnih posljedica koje nosi ova bakterija.

Autor: Ured za provjeru točnosti informacija o zdravlju