TOČNO/NETOČNO
PROVJERA: "Ima li intelektualna aktivnost veze s razvojem Alzheimerove bolesti"
 PROVJERA: "Ima li intelektualna aktivnost veze s razvojem Alzheimerove bolesti" Tvrdnja: "Intelektualna aktivnost nema nikakve veze s razvojem [Alzheimerove] bolesti" Izvor: FB komentar - Telegram.hr Status: tvrdnja opovrgnuta |
"Intelektualna aktivnost nema nikakve veze s razvojem [Alzheimerove] bolesti" tvrdnja je korisnika Facebook društvene mreže u komentarima objave na stranici Telegram.hr. Ova tvrdnja nije točna i zanemaruje značaj intelektualnih aktivnosti u održavanju kognitivne funkcije i smanjenju rizika od razvoja Alzheimerove demencije. Suvremena istraživanja ukazuju na to da redovita intelektualna aktivnost može doprinijeti smanjenju rizika od demencije i usporiti razvoj simptoma.
Koncept kognitivne rezerve odnosi se na sposobnost mozga da se nosi s patološkim promjenama izazvanim starenjem ili bolestima poput Alzheimerove bolesti. Osobe koje su tijekom života bile uključene u intelektualne aktivnosti, poput čitanja, rješavanja zagonetki ili učenja novih vještina, mogu razviti veću kognitivnu rezervu, što im pomaže u odgađanju pojave simptoma demencije(https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3507991/)(https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7821585/).
Znanstvena istraživanja pokazuju da redovita mentalna stimulacija može značajno smanjiti rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. Longitudinalne studije ukazuju na to da osobe koje sudjeluju u aktivnostima poput čitanja, pisanja i učenja novih vještina imaju niži rizik od kognitivnog pada i kasniji početak simptoma demencije (https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7821585/) (https://www.neurology.org/doi/10.1212/wnl.0000000000012388). U jednom istraživanju, osobe koje su se bavile intenzivnijim intelektualnim aktivnostima razvile su Alzheimerovu bolest u prosjeku pet godina kasnije od onih koje su rjeđe sudjelovale u takvim aktivnostima(https://www.neurology.org/doi/10.1212/wnl.0000000000012388).
Intelektualne aktivnosti imaju važnu ulogu u očuvanju kognitivnih funkcija i smanjenju rizika od razvoja Alzheimerove bolesti. Tvrdnja da takve aktivnosti nemaju veze s razvojem bolesti ne temelji se na znanstvenim dokazima. Redovito bavljenje mentalnim izazovima može povećati kognitivnu rezervu i pomoći u odgađanju pojave simptoma, čime se poboljšava kvaliteta života u starijoj dobi(https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3507991/)(https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1155/2013/207178).
Izvori:
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3507991/
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7821585/
https://www.neurology.org/doi/10.1212/wnl.0000000000012388
https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1155/2013/207178
Koncept kognitivne rezerve odnosi se na sposobnost mozga da se nosi s patološkim promjenama izazvanim starenjem ili bolestima poput Alzheimerove bolesti. Osobe koje su tijekom života bile uključene u intelektualne aktivnosti, poput čitanja, rješavanja zagonetki ili učenja novih vještina, mogu razviti veću kognitivnu rezervu, što im pomaže u odgađanju pojave simptoma demencije(https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3507991/)(https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7821585/).
Znanstvena istraživanja pokazuju da redovita mentalna stimulacija može značajno smanjiti rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. Longitudinalne studije ukazuju na to da osobe koje sudjeluju u aktivnostima poput čitanja, pisanja i učenja novih vještina imaju niži rizik od kognitivnog pada i kasniji početak simptoma demencije (https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7821585/) (https://www.neurology.org/doi/10.1212/wnl.0000000000012388). U jednom istraživanju, osobe koje su se bavile intenzivnijim intelektualnim aktivnostima razvile su Alzheimerovu bolest u prosjeku pet godina kasnije od onih koje su rjeđe sudjelovale u takvim aktivnostima(https://www.neurology.org/doi/10.1212/wnl.0000000000012388).
Intelektualne aktivnosti imaju važnu ulogu u očuvanju kognitivnih funkcija i smanjenju rizika od razvoja Alzheimerove bolesti. Tvrdnja da takve aktivnosti nemaju veze s razvojem bolesti ne temelji se na znanstvenim dokazima. Redovito bavljenje mentalnim izazovima može povećati kognitivnu rezervu i pomoći u odgađanju pojave simptoma, čime se poboljšava kvaliteta života u starijoj dobi(https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3507991/)(https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1155/2013/207178).
Izvori:
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3507991/
https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7821585/
https://www.neurology.org/doi/10.1212/wnl.0000000000012388
https://onlinelibrary.wiley.com/doi/10.1155/2013/207178
"Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije, Europske komisije, Ministarstva kulture i medija ili Agencije za elektroničke medije. Europska unija, Europska komisija kao ni Ministarstvo kulture i medija ni Agencija za elektroničke medije ne mogu se smatrati odgovornima za njih."