Međustanična komunikacija u dijabetičkoj bolesti bubrega (RENEX)
Naziv HRZZ Istraživačkog projekta: Međustanična komunikacija u dijabetičkoj bolesti bubrega (RENEX)
Intercellular communication in diabetic kidney disease
IP-2022-10-7321
Akronim projekta / Acronym of the project: RENEX
Trajanje projekta / Project duration: 31.12.2023. - 30.12.2027.
Voditelj projekta / Principal Investigator: prof. dr. sc. Natalija Filipović
Izvor Financiranja: HRZZ IP-2022-10
Suradnici na projektu/ Project collaborators:
prof. dr. sc. Katarina Vukojević,
prof. dr. sc. Boris Kablar,
prof. dr. sc. Mirna Saraga-Babić,
prof. dr. sc. Anita Markotić,
prof. dr. sc. Ivana Bočina,
prof. dr. sc. Merica Glavina Durdov,
doc. dr. sc. Benjamin Benzon,
doc. dr. sc. Nives Kević,
izv. prof. dr. sc. Nikolina Režić Mužinić,
dr. sc. Angela Mastelić,
dr. sc. Ivo Jeličić,
doc. dr. sc. Ivana Restović
Marinela Jelinčić Korčulanin, univ. mag. biol. mol. - doktorandica / PhD student (DOK-2023-10)
Opis projekta:
Dijabetička bolest bubrega (DBB) je jedna od najozbiljnijih mikrovaskularnih komplikacija šećerne bolesti, koja postaje vodeći uzrok završnog stadija kronične bubrežne bolesti širom svijeta. Unatoč opsežnim studijama, patofiziološki mehanizmi DBB nisu još u potpunosti razjašnjeni, a postojeći terapijski pristupi nisu učinkoviti u svim slučajevima i/ili je njihova primjena povezana s ozbiljnim nuspojavama. Sve veći broj recentnih studija ukazuje na ulogu izravne međustanične komunikacije i parakrine ATP signalizacije u patofiziologiji DBB, pri čemu glavnu ulogu imaju kanali formirani od koneksina i paneksina. Blokatori koneksinskih i paneksinskih kanala sve se više istražuju kao učinkovita terapijska strategija za inhibiciju sterilne upale u različitim patološkim stanjima, a mogli bi se pokazati uspješnom strategijom za prevenciju ili liječenje DBB. Međutim, uloga koneksinskih i paneksinskih kanala u specifičnim populacijama stanica bubrega još je daleko od potpunog razumijevanja. Cilj je predloženih istraživanja rasvijetliti detaljno ulogu koneksina i paneksina u međustaničnoj komunikaciji različitih tipova stanica tijekom razvoja DBB. Ove ciljeve planiramo ostvariti kombiniranjem više istraživačkih pristupa: detaljnom analizom izražaja koneksina/paneksina u uzorcima tkiva pacijenata oboljelih od šećerne bolesti, analizom transkriptoma pojedinih populacija stanica bubrega (podociti, epitelne stanice tubula, endotelne stanice) miševa s farmakološki izazvanom šećernom bolešću te korištenjem animalnih modela miševa kojima je selektivno isključen izražaj koneksina/paneksina u određenim staničnim populacijama bubrega. Rezultati ovih istraživanja pružit će nam bolje razumijevanje uloge koneksina/paneksina u patogenezi DBB, a njihovo poznavanje osnovni je preduvjet za svrsishodnu i efikasnu upotrebu modulacije koneksinskih i paneksinskih kanala kao terapijskog cilja u prevenciji i liječenju DBB, kao i procjenu mogućih štetnih učinaka (primjerice nefrotoksičnosti).
Project description:
Diabetic kidney disease (DKD) is one of the most serious microvascular complications of diabetes, becoming the most common cause of end-stage renal disease worldwide. Despite extensive studies, the pathophysiological mechanisms of DKD are not fully understood, and existing therapeutic approaches are not effective in all cases and/or their use is associated with severe side effects. A growing number of recent studies point to the role of direct intercellular communication and paracrine ATP signaling in the pathophysiology of DKD, with channels formed by connexins and pannexins playing the main role. Blockers of connexin and pannexin channels are increasingly being investigated as an effective therapeutic strategy to inhibit sterile inflammation in various pathological conditions and may prove to be a successful strategy to prevent or treat DKD. However, the role of connexin and pannexin channels in specific renal cell populations is far from fully understood. The aim of this research project is to elucidate in detail the role of connexins and pannexins in the intercellular communication of different cell types during DKD development. We plan to achieve these goals by combining several research approaches: detailed analysis of connexin/pannexin expression in tissue samples from patients with diabetes, transcriptome analysis of individual kidney cell populations (podocytes, tubule epithelial cells, endothelial cells) from mice with pharmacologically induced diabetes, and the use of animal models in which connexin/pannexin expression is selectively silenced in specific kidney cell populations. The results of these studies will provide us with a better understanding of the role of connexin/pannexin in the pathogenesis of DKD, as a prerequisite for the targeted and efficient use of modulation of connexin and pannexin channels as a therapeutic target in the prevention and treatment of DKD, as well as for the evaluation of potential adverse effects (eg, nephrotoxicity).
Ispiši stranicu
