Međustanična komunikacija u dijabetičkoj bolesti bubrega (RENEX)
Naziv HRZZ Istraživačkog projekta: Međustanična komunikacija u dijabetičkoj bolesti bubrega (RENEX)
IP-2022-10-7321
Akronim projekta / Acronym of the project: RENEX
Trajanje projekta / Project duration: 31.12.2023. - 30.12.2027.
Voditelj projekta / Principal Investigator: izv. prof. dr. sc. Natalija Filipović
Izvor Financiranja: HRZZ IP-2022-10
Suradnici na projektu/ Project collaborators:
izv. prof. dr. sc. Natalija Filipović, voditeljica
prof. dr. sc. Katarina Vukojević,
prof. dr. sc. Boris Kablar,
prof. dr. sc. Mirna Saraga-Babić,
prof. dr. sc. Anita Markotić,
prof. dr. sc. Ivana Bočina,
prof. dr. sc. Merica Glavina Durdov,
doc. dr. sc. Benjamin Benzon,
doc. dr. sc. Nives Kević,
izv. prof. dr. sc. Nikolina Režić Mužinić,
dr. sc. Angela Mastelić,
dr. sc. Ivo Jeličić,
doc. dr. sc. Ivana Restović
Opis projekta:
Dijabetička bolest bubrega (DBB) je jedna od najozbiljnijih mikrovaskularnih komplikacija šećerne bolesti, koja postaje vodeći uzrok završnog stadija kronične bubrežne bolesti širom svijeta. Unatoč opsežnim studijama, patofiziološki mehanizmi DBB nisu još u potpunosti razjašnjeni, a postojeći terapijski pristupi nisu učinkoviti u svim slučajevima i/ili je njihova primjena povezana s ozbiljnim nuspojavama. Sve veći broj recentnih studija ukazuje na ulogu izravne međustanične komunikacije i parakrine ATP signalizacije u patofiziologiji DBB, pri čemu glavnu ulogu imaju kanali formirani od koneksina i paneksina. Blokatori koneksinskih i paneksinskih kanala sve se više istražuju kao učinkovita terapijska strategija za inhibiciju sterilne upale u različitim patološkim stanjima, a mogli bi se pokazati uspješnom strategijom za prevenciju ili liječenje DBB. Međutim, uloga koneksinskih i paneksinskih kanala u specifičnim populacijama stanica bubrega još je daleko od potpunog razumijevanja. Cilj je predloženih istraživanja rasvijetliti detaljno ulogu koneksina i paneksina u međustaničnoj komunikaciji različitih tipova stanica tijekom razvoja DBB. Ove ciljeve planiramo ostvariti kombiniranjem više istraživačkih pristupa: detaljnom analizom izražaja koneksina/paneksina u uzorcima tkiva pacijenata oboljelih od šećerne bolesti, analizom transkriptoma pojedinih populacija stanica bubrega (podociti, epitelne stanice tubula, endotelne stanice) miševa s farmakološki izazvanom šećernom bolešću te korištenjem animalnih modela miševa kojima je selektivno isključen izražaj koneksina/paneksina u određenim staničnim populacijama bubrega. Rezultati ovih istraživanja pružit će nam bolje razumijevanje uloge koneksina/paneksina u patogenezi DBB, a njihovo poznavanje osnovni je preduvjet za svrsishodnu i efikasnu upotrebu modulacije koneksinskih i paneksinskih kanala kao terapijskog cilja u prevenciji i liječenju DBB, kao i procjenu mogućih štetnih učinaka (primjerice nefrotoksičnosti).
Ispiši stranicu
