Primjeri pitanja
PITANJA ZA PROVJERU ZNANJA
Odgovore na pitanja možete naći u udžbeniku „Uvod u znanstveni rad u medicini“ (VIII. dodatak) – provjerite svoje znanje prije ispita.
Tip pitanja i naputak za rješavanje (tip pitanja naveden je u zagradi kraj rednog broja pitanja):
Tip I: Postavljeno je pitanje i ponuđeno pet odgovora. Valja odabrati jedan odgovor (A – E), ispravan ili najispravniji.
Tip II: Postavljeno je pitanje i ponuđena su četiri odgovora, označena 1 – 4. Ako su točni 1, 2 i 3 – odaberite odgovor A; 1 i 3 – odgovor B; 2 i 4 – odgovor C; 4 – odgovor D; 1, 2, 3 i 4 – odgovor E.
Tip III: Navedena je tvrdnja i uz nju razlog (objašnjenje tvrdnje), a između njih stavljen je uzročni veznik „jer”. I tvrdnja i razlog mogu biti točni ili netočni, a kad je oboje točno, veznik ih može ispravno uzročno povezivati ili ne. Stoga je pet mogućih odgovora: točno, točno, povezano – odgovor A; točno, točno, nepovezano – odgovor B; točno, netočno – odgovor C; netočno, točno – odgovor D; netočno, netočno – odgovor E.
PITANJA
1. Znanstveniku najviše sliči osoba koja:
A. mnogo radi u uskome području, mnogo o tom području zna, ima malo pozitivnih rezultata.
B. radi na vrlo širokome području, ali nema znanstvenih publikacija.
C. mnogo zna o vrlo uskome području, iako u njemu ne radi.
D. općenito malo radi, a ima visoke rezultate na testovima inteligencije.
E. inteligentna je, mnogo zna, mnogo radi i ne treba se dokazivati publikacijama.
2. Svijest o važnosti daljnjih istraživanja proistječe iz čovjekove
1. ocjene da postavku treba još dokazivati;
2. ocjene da bi ga istraživanje dovelo do promjene uvjerenja;
3. procjene prioriteta koji pridaje daljnjem istraživanju;
4. uvjerenja o potrebi točnoga vjerovanja u danom području istraživanja.
3. Sveučilišni nastavnik mora biti i znanstvenik
jer:
za biranje sveučilišnih nastavnika primjenjuju se i znanstveni kriteriji
4. Medicina i medicinari ne trebaju se suprotstavljati paramedicinskim zabludama
jer:
čovjek nema kriterija konačne istine
5. Statistički način mišljenja u medicini važan je zato što
1. u medicini nikad ne možemo zaključivati s potpunom sigurnošću;
2. su uzorci u medicinskim istraživanjima često vrlo mali;
3. medicinski testovi često imaju široki raspon referentnih vrijednosti;
4. statistički način mišljenja omogućuje da se za pojedinog bolesnika postavi kvantitativna prognoza.
6. Ako na temelju opažanja da bolesnici s presađenim bubregom koji primaju imunosupresive vjerodostojno češće obolijevaju od raka pretpostavimo da imunosni sustav štiti od pojave raka, onda smo
A. zaključivali induktivno,
B. pokazali da malo znamo o imunologiji,
C. postavili teoriju,
D. uzdrmali paradigmu,
E. uočili nešto što nitko nikad nije uočio.
7. Kad su dvije hipoteze u svemu podjednako vrijedne, bolje je prikloniti se onoj koja je u suprotnosti s više poznatih činjenica jer:
se već u samom postavljanju hipoteze krije želja za rušenje postojećih teorija.
8. Medicina utemeljena na dokazima jest sve navedeno OSIM:
A. kliničko odlučivanje temeljeno isključivo na dokazu,
B. savjesna, nedvojbena i kritička primjena najboljega raspoloživog dokaza u donošenju odluka o liječenju i skrbi za bolesnika,
C. uključivanje dokaza dobivenih znanstvenim istraživanjima u svakodnevni klinički rad,
D. postupak sustavnog pronalaženja, ocjenjivanja i iskorištavanja novih znanstvenih spoznaja kao temelj za donošenje kliničkih odluka,
E. pristup kliničkoj praksi u koje- mu je liječnik svjestan postojanja dokaza koji podupiru njegove/ njezine postupke i može procijeniti snagu tih dokaza.
9. Društvo (država) može zabraniti primjenu nekoga znanja u praksi
jer:
je društvo (država) glavni financijer znanstvenoistraživačkog rada
10. Kontrolna skupina od pokusne se skupine
A. mora razlikovati u što više parametara,
B. mora razlikovati u što manje parametara,
C. ne smije razlikovati ni u jednom parametru,
D. mora razlikovati u svim parametrima, osim u onome koji se testira u pokusu,
E. mora razlikovati samo u onome parametru koji se testira u pokusu.
11. Novi imunotest pokazuje prisutnost
specifičnih protutijela u 10 od 50 ispitanih uzoraka seruma, dok se referentnim postupkom ne dokaže tih protu- tijela ni u jednom serumu. Specifičnost novoga testa
A. jednaka je osjetljivosti,
B. ne može se izračunati,
C. iznosi 0,95,
D. iznosi 0,8
E. iznosi 0,2.
12. Raščlamba podataka o vjerojatnosti preživljenja bez znakova bolesti u bolesnika s melanomom kože na sl. 1. upućuje da je
A. vjerojatnost ponovne pojave bolesti u objema skupinama bolesnika jednaka, jer nema statistički značajne razlike,
B. vjerojatnost preživljenja bez znakova bolesti znatno veća u skupini B,
C. petogodišnje preživljenje bez znakova bolesti bolje u skupini A nego u skupini B,
D. nalaz melanoma debljine do 4,2 mm prognostički povoljniji znak vjerojatnosti preživljenja bez znakova bolesti,
E. vjerojatnost preživljenja bez znakova bolesti veća ako se u obzir ne uzima debljina tumora.
13. Gledajući sl. 1., možemo reći da
A. vjerojatnost preživljenja bez znakova bolesti godinu dana nakon operacije u skupini A iznosi 30%,
B. vjerojatnost preživljenja bez znakova bolesti godinu dana nakon operacije u skupini B iznosi 80%,
C. se vjerojatnost preživljenja bez znakova bolesti ispitanika skupine A tijekom trogodišnjega praćenja snizuje sa 100 na 5%,
D. više od 50% bolesnika skupine A preživi bez znakova osnovne bolesti više od dvije godine,
E. više od 50% bolesnika skupine B preživi bez znakova bolesti više od jedne godine.
14. Na sl. VIII-1. krivulje vjerojatnosti preživljenja bez znakova bolesti bolesnika s melanomom kože prikazane su
A. točkastim dijagramom,
B. histrogramom,
C. algoritmom,
D. crtovnim grafikonom,
E. nijednim od navedenog.
15. Laboratorijski test I dokaže trudnoću u 40 od 44 trudnice, a t
1. je udio lažno negativnih nalaza manji kod testa I u odnosu na test II,
2. se udio lažno pozitivnih nalaza u testovima I i II ne može iskazati,
3. je osjetljivost testa I veća od osjetljivosti testa II,
4. se specifičnost testova ne može iskazati.
16. U dvije skupine laboratorijskih životinja izmjere se različite vrijednosti bilirubina u krvi. Prije primjene statističkoga testa u svrhu dokazivanja razlika tih vrijednosti mora se
1. postaviti statistička hipoteza,
2. randomizirati životinje u dvije skupine,
3. zadati razina značajnosti zaključi- vanja,
4. izračunati aritmetička sredina i medijan mjerenja.
17. Da bi se djelovanje novoga lijeka istražilo kliničkim pokusom, preduvjet je
1. uvođenje lijeka u rutinsku kliničku uporabu,
2. randomizacija ispitanika,
3. analiza preživljenja ispitanika,
4. oblikovanje kontrolne skupine.
18. Za dokazivanje nekoga patološkoga stanja liječnik mora uporabiti najbolji od pet laboratorijskih testova. Najbolji od niže navedenih testova (opisanih vrijednostima osjetljivosti (o) i specifičnosti (s) testiranja) jest test koji ima
A. o < 0,01; s < 0,05,
B. o = 0,05; s = 0,05,
C. o = 0,95; s = 0,05,
D. o = 0,95; s = 0,92,
E. o = 0,85; s = 0,01.
19. Osjetljivost nekoga laboratorijskoga postupka tumači se kao sposobnost prepoznavanja onoga što bi postupak trebao prepoznati
jer:
se osjetljivost postupka računa kao omjer broja lažno pozitivnih nalaza i ukupnoga broja ispitanika
20. Za prospektivna znanstvena istraživanja točno je sve OSIM
A. planom istraživanja odredi se razdoblje tijekom kojeg će se nešto novo primijeniti, npr. u liječenju bolesnika,
B. u početku istraživanja ne postoje mjerni podatci o predmetu proučavanja,
C. prije istraživanja postoji znanje o problematici na kojoj se temelji istraživanje ili nastavak istraživanja,
D. ekonomski su prihvatljivija nego retrospektivna istraživanja,
E. u tijeku rada možemo upravljati uvjetima koje ispitujemo.
21. Da bi zaslužio autorstvo na publikaciji, autor treba
1. razviti pokusni ustroj istraživanja,
2. postaviti provjerljivu hipoteze ili specifično pitanje,
3. prikupljati i obrađivati podatke,
4. sudjelovati u statističkoj obradbi podataka.
22. Za odjeljak znanstvenoga članka „Tvoriva/Ispitanici i postupci” vrijedi:
1. nove ustroje kliničkih istraživanja treba iscrpno opisati,
2. pri odabiru sudionika istraživanja treba navesti primijenjene etičke norme i postupke,
3. standardni laboratorijski postupci navode se samo imenom i odgovarajućim citatom,
4. različiti časopisi uvijek imaju istu građu odjeljka „Tvoriva/Ispitanici i postupci”.
23. Dobro je prikazati iste rezultate i u tablici i u grafikonu
jer:
izmjenjivanje tablica i slikovnih priloga čini članak zanimljivijim
24. Odlike stila pisanja znanstvenoga rada jesu sve navedene OSIM
A. rječitosti,
B. jasnoće,
C. točnosti,
D. opširnosti,
E. skladnosti.
25. Za uredničku odluku o prihvaćanju članka za tisak u časopisu vrijedi
1. prihvaćanje bez izmjene razmjerno je rijetko,
2. svi zahtjevi recenzenata moraju se uvijek poštovati,
3. članak popravljen prema uputama recenzenata treba poslati s popratim pismom objašnjenja popravaka,
4. članak odbijen u jednom časopisu ne može se objaviti u drugome časopisu.
26. Pri procjeni prihvatljivosti znanstvenoga projekta u obzir se uzima
1. prispodobivost i važnost projekta prema cjelokupnome znanstvenome programu ustanove,
2. značenje projekta u odnosu na regionalne i nacionalne prioritete,
3. mjerodavnost osoblja koje bi trebalo provesti istraživanje,
4. primjerenost uvjeta za istraživanje.
27. Nedostatci randomiziranoga kontrolirano pokusa jesu svi OSIM
A. uspoređuje samo dvije skupine,
B. teško je prikupiti dovoljan broj ispitanika,
C. često ih financiraju tvrtke koje određuju sadržaj istraživanja,
D. mnogo takvih istraživanja nikad se ne dovrši,
E. mnogo takvih istraživanja prekratko traje.
28. Randomizirani klinički pokus najpogodniji je za istraživanje učinkovitosti lijekova
jer:
randomizirani je klinički pokus nuždan za izradbu metaanaliza
29. Za proučavanje odnosa možebitno škodljive tvari i neke bolesti pogodan ustroj istraživanja jest
1. kohortno istraživanje,
2. randomizirani kontrolirani pokus,
3. istraživanje parova,
4. presječno istraživanje.
30. Prednosti randomiziranih kontroliranih pokusa jesu sve OSIM da
A. istražuje uzročno-posljedičnu povezanost,
B. ima prospektivni ustroj,
C. nije ga teško organizirati,
D. omogućuje meta-analizu,
E. primjenjuje hipotetičko-deduktivno mišljenje.
31. Bitno razlikovno obilježje publikacije Science Citation Index jest njezino
A. predmetno kazalo,
B. kazalo autora,
C. permutirano kazalo,
D. kazalo citata,
E. korporativno kazalo.
32. Ako želite pretražiti zbirku publika-jedne knjižnice kako biste pronašli literaturu o nekoj određenoj temi (npr. o štetnosti pušenja), poslužili biste se
A. autorskim katalogom,
B. katalogom audio-vizualne građe,
C. predmetnim katalogom,
D. katalogom periodičnih publikacija,
E. bilo kojim od navedenih kataloga.
33. Nakon što ste oblikovali valjano kliničko pitanje, za traženje odgovora na postavljeno pitanje najprije biste odabrali
A. Medline,
B. Science Citation Index,
C. Cochrane bazu sustavnih pregleda,
D. Current Contents,
E. EMBASE.
34. Čimbenik odjeka (engl. impact factor) mjerilo je utjecaja jednoga časopisa
jer:
čimbenik odjeka mjeri prosječnu citiranost članaka koji su objavljeni u jednom časopisu
35. Interval pouzdanosti (engl. confidence interval) od 95%
A. navodi se kada je razlika uspoređenih skupina značajna,
B. pokazuje da se srednja vrijednost populacije s vjerojatnošću od 95% nalazi u izračunanom rasponu vrijednosti,
C. ni po čemu ne upućuje na značajnost razlike uspoređenih skupina,
D. najpouzdanija je mjera srednje vrijednosti,
E. nikad se ne odnosi na srednju vrijednost.
36. Pri postavljanju strategije za traže- nje znanstvenih informacija potrebno je
1. precizno definirati temu pretraživanja,
2. odabrati bazu podataka ili indeksnu publikaciju koja će se pretraživati,
3. odabrati moguće predmetne odrednice,
4. odrediti vremenske granice pretraživanju.
37. Skupini primarnih publikacija pripadaju
1. izvorni članci objavljeni u časopisima,
2. bibliografije,
3. doktorski radovi,
4. časopisi sažetaka.
38. E-baza MeSH (Medical Subject Headings) jest
1. tekući popis propisanih predmetnih odrednica koje se rabe u sadržajnoj analizi medicinske literature,
2. abecedni popis predmetnih odrednica koje se rabe pri pretraživanju nekih baza podataka,
3. hijerarhijski tezaurus koji znanje organizira u hijerarhiju srodnih pojmova,
4. klasifikacijski sustav koji služi razvrstavanju i raspoređivanju knjižnične građe.
39. Hrvatski autori svoje radove znanstvenoga značaja objavljuju u inozemnim medicinskim časopisima
jer:
hrvatski autori objavljivanjem u inozemnim medicinskim časopisima mogu računati na međunarodni odjek svojih istraživanja
40. Pri pisanju znanstvenoga rada valja navesti (citirati) radove čiji su se nalazi upotrebljavali u istraživanju
jer:
navođenje (citiranje) radova je uvriježeni način odavanja priznanja znanstvenim prethodnicima
Ispiši stranicu
