Sandro Glumac
Ime i prezime: dr. sc. SANDRO GLUMAC, dr. med.
Naslov disertacije: „ODNOS UPALNO-STRESNOG ODGOVORA I RANIH KOGNITIVNIH POREMEĆAJA NAKON KARDIOKIRURŠKOG ZAHVATA“
Mentor: izv. prof. dr. sc. NENAD KARANOVIĆ i prof. dr. sc. GORAN KARDUM
Datum obrane: 23. srpnja 2018.
Poveznica: http://library.foi.hr/knjige/knjiga1.aspx?C=X01822
Kvalifikacijski znanstveni radovi za doktorsku disertaciju:
Glumac S, Kardum G, Sodic L, Supe-Domic D, Karanovic N. Effects of dexamethasone on early cognitive decline after cardiac surgery: A randomised controlled trial. Eur J Anaesthesiol. 2017;34(11):776-84.
Glumac S, Kardum G, Karanovic N. A prospective cohort evaluation of the cortisol response to cardiac surgery with occurrence of early postoperative cognitive decline. Med Sci Monit. 2018;24:977-86.
Glumac S, Kardum G, Karanovic N. Reply to: dexamethasone and postoperative cognitive decline. Eur J Anaesthesiol. 2018;35(8):635-636.
SAŽETAK:
Poslijeoperacijski kognitivni poremećaji (POKP) prvenstveno se manifestiraju poteškoćama pamćenja i usporenjem psihomotoričke brzine, te predstavljaju najčešću komplikaciju kardiokirurškog zahvata. Također su povezani s brojnim negativnim ishodima kardiokirurškog zahvata, uključujući povišen mortalitet, te značajnim troškovima zdravstveno-mirovinskog sustava. Prvi dio istraživanja usmjeren je na ispitivanje upalnog odgovora organizma kao mogućeg čimbenika u patogenezi ranih POKP-a nakon kardiokirurškog zahvata. Glavna hipoteza prvog dijela istraživanja je kako prijeoperacijska primjena deksametazona snižava učestalost ranih POKP-a.
Uzimajući u obzir dosadašnja saznanja o porastu vrijednosti kortizola nakon kardiokirurškog zahvata i njegovoj povezanosti s pogoršanjem kognitivnih funkcija, drugi dio istraživanja je usmjeren na proučavanje uloge stresnog odgovora organizma u nastanku ranih POKP-a.U istraživanje je uključeno 169 bolesnika predviđenih za elektivni kardiokirurški zahvat s i bez uporabe izvantjelesnog krvotoka (CPB). Neurokognitivno testiranje bolesnika izvršeno je dva dana pred zahvat i šesti poslijeoperacijski dan. U prvom dijelu istraživanja bolesnici su randomizirani tako da intravenski jednokratno prime 0.1 mg/kg deksametazona ili isti volumen placeba, 10 sati pred zahvat, te je bilježena učestalost sistemskog upalnog odgovora organizma (SIRS), poslijeoperacijske vrijednosti C-reaktivnog proteina (CRP) i S100P proteina. U usporedbi s kontrolnom skupinom,deksametazonska skupina je pokazala značajno nižu učestalost POKP-a (relativni rizik, 0.43; 95% interval pouzdanosti, 0.21 do 0.89; P = 0.02), učestalost SIRS-a (30.0% u usporedbi s 58.0%, P < 0.001) i poslijeoperacijske vrijednosti CRP-a (P < 0.001). Poslijeoperacijske vrijednosti S100P neznačajno su niže (P = 0.56, 0.17) u deksametazonskoj skupini. U drugom dijelu istraživanja vrijednosti kortizola određivane su u šest perioperacijskih vremenskih točki. Nije pronađena značajna razlika vrijednosti kortizola između skupine bolesnika koja je razvila rane POKP-e i skupine bolesnika koja nije razvila rane POKP-e (F = 0.52, P = 0.69), niti između skupine bolesnika kod kojih je zahvat izvršen uporabom CPB-a i skupine bolesnika kod kojih je zahvat izvršen na „kucajućem srcu“ (F = 2.02, P = 0.103). Istraživanje je pokazalo kako prijeoperacijsko davanje deksametazona atenuira upalni odgovor organizma čime je smanjen rizik nastanka ranih POKP-a, te da nema povezanosti između produljenog i naglašenog kortizolskog odgovora organizma i pojave ranih POKP-a nakon kardiokirurškog zahvata. Također je pokazano kako način rada nema utjecaj na stupanj upalnog odgovora, poslijeoperacijske vrijednosti kortizola i učestalost ranih POKP-a.
SUMMARY
“ASSOCIATION BETWEEN INFLAMMATORY AND STRESS RESPONSE TO CARDIAC SURGERY WITH OCCURRENCE OF EARLY POSTOPERATIVE COGNITIVE DECLINE”
One hundred and sixty-nine patients scheduled for elective cardiac surgery with or without cardiopulmonary bypass (CPB) were enrolled. The use of prophylactic dexamethasone to attenuate the inflammatory response was hypothesised to reduce the risk of early postoperative cognitive decline
(POCD) after cardiac surgery. Compared with the placebo group, the dexamethasone group showed statistically significant reductions in the incidence of POCD (relative risk, 0.43; 95% confidence interval, 0.21 to 0.89; P = 0.02), the incidence of systemic inflammatory response syndrome (30.0% versus 58.0%, P < 0.001) and postoperative Creactive protein levels (P < 0.001). The current study also measured patient serum cortisol levels at the six perioperative time points to gain further insights into the stress response to a surgical procedure as a potential risk factor for early POCD after cardiac surgery. However, no statistically significant differences in the cortisol levels between nonPOCD and POCD patients (F = 0.52, P = 0.69) or between patients with and without CPB (F = 2.02, P = 0.103) were observed.
Preoperative administration of dexamethasone reduced the inflammatory response and thereby decreased the risk of early POCD after cardiac surgery. On the other hand, the occurrence of early POCD and the use of CPB were not associated with significantly higher cortisol levels in this study with a repeated measurement design.
Ispiši stranicu
