Naslovna  > Znanost > Infrastrukturni projekti > Stavljanje u funkciju novoizgrađene nastambe za pokusne životinje na Sveučilištu u Splitu > Važnost animalnih modela u biomedicinskim istraživanjima

Veliki napredak biomedicinskih znanosti i moderne medicine znatnim je dijelom omogućen korištenjem laboratorijskih životinja. Svi lijekovi i sva cjepiva razvijeni su oslanjajući se na testiranja koja uključuju laboratorijske životinje, zbog čega se povećao opseg upotrebe laboratorijskih životinja. Posegnemo li za Sedmim izvješćem o statistici o broju životinja korištenih u pokusne i druge znanstvene svrhe u državama članicama Europske unije, otkrivamo kako je 2011. godine 11,5 milijuna životinja korišteno u takve svrhe. Zauzimajući udio od 61 %, miševi su daleko prednjačili među korištenim vrstama, a slijedili su ih štakori (14 %), hladnokrvne životinje (13 %) i ptice (6 %). Najveći broj životinja koristio se 2011. u EU-u za temeljna biološka istraživanja (46 %), a svrha je primjene otprilike petine životinja bila istraživanje i razvoj u humanoj medicini, stomatologiji i veterinarstvu.

U vrlo složenom, skupom i dugotrajnom procesu istraživanja i razvoja novih lijekova laboratorijske životinje zauzimaju važno mjesto, i to u temeljnim (pretkliničkim) ispitivanjima koja prethode fazi istraživanja na ljudima. Ukupni trošak procesa od nove tvari do lijeka, koji inače traje prosječnih 10 – 15 godina, procijenjen je na 2,6 milijardi američkih dolara, prema izvještaju američkog istraživačkog centra Tufts CSDD (engl. Center for the Study of Drug Development). Nakon što se otkriju kandidati za potencijalne lijekove, provodi se postupak probira tijekom kojeg se definira farmakološki profil lijeka, i to na razini molekula, stanica, izoliranih tkiva, organskih sustava i cijelog životinjskog organizma. Vodeći spoj zatim ulazi u daljnje toksikokinetičke i farmakokinetičke pokuse te opsežna ispitivanja sigurnosti i podnošljivosti. Ključni dio procesa razvoja novog lijeka jest određivanje toksičnosti koja ograničava primjenu, i to pokusima akutne i opetovane toksičnosti, reproduktivne toksičnosti, genotoksičnosti i kancerogenosti. Većina ovih pokusa izvodi se na dvama životinjskim vrstama. Važnost njihove provedbe posebno naglašava svima poznata „talidomidska tragedija“. Iako su animalne studije prethodile registraciji ovog lijeka, testovi na gravidnim životinjama, prema pojedinim izvorima, nisu bili izvedeni. Stoga je taj hipnotik i lijek za liječenje jutarnje mučnine u trudnica uzrokovao teške malformacije udova u oko 10 000 novorođenčadi.

Osim kao modeli za razvoj i istraživanje lijekova, pokusne životinje pronalaze važnu ulogu u toksikološkim ispitivanjima i drugih supstanci. Upravo na temelju ispitivanja na životinjama N-nitrozodimetilamin (NDMA) svrstan je u skupinu 2A prema klasifikaciji Međunarodne agencije za istraživanje raka (engl. International Agency for Research on Cancer, IARC), odnosno skupinu vjerojatnih karcinogena za ljude. Prisutnost onečišćenja NDMA-om iznad granice prihvatljivosti razlog je nedavnog povlačenja lijekova koji kao djelatnu tvar sadrže ranitidin, antagonist H2 receptora. S obzirom na to da je NDMA prethodno otkriven i u pioglitazonu i valsartanu pojedinih proizvođača, Europska agencija za lijekove (engl. European Medicines Agency, EMA) u rujnu 2019. godine obvezala je sve nositelje odobrenja za lijekove s kemijski sintetiziranim djelatnim tvarima da u roku šest mjeseci provedu procjenu rizika na moguću prisutnost nitrozamina.
Može se reći kako su suvremena biomedicinska istraživanja neprovediva bez primjene pokusnih životinja i unatoč razvoju novih, alternativnih istraživačkih modela, trenutačno nema načina koji bi u potpunosti zamijenili živo biće i tako dobili jednakovrijedan rezultat. No, u svakom slučaju, pri planiranju i provođenju bilo kakvih pokusa na životinjama znanstvenici uvijek primjenjuju načela 3R (engl. Replacement, Reduction, Refinement) te im je zaštita i dobrobit životinja jedan od važnih imperativa.

 

Ključna infrastruktura za provedbu istraživanja na animalnim modelima nastamba je za pokusne životinje, a trenutna modernizacija nastambe na našem fakultetu odvija se projektom „Stavljanje u funkciju novoizgrađene nastambe za pokusne životinje na Sveučilištu u Splitu“ ref. oznake KK.01.1.1.02.0026. Projekt sufinancira Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj te se sastoji od sljedećih elemenata: adaptacija prostora, nabavljanje moderne opreme i organizacijska reforma.
Infrastrukturnim uređenjem i optimalnom organizacijom rada nastambe omogućit će se veći broj izvrsnih znanstvenih istraživanja na Medicinskom fakultetu i Sveučilištu u Splitu. Očekivano je da se  takvim istraživanjima dođe do važnih otkrića koja će imati potencijal za unapređenje temeljnih spoznaja, kao i kliničke medicine. Projekt je predstavljen na uvodnoj konferenciji održanoj 20. studenog 2019. godine na Medicinskom fakultetu u Splitu na kojoj su projekt predstavili  voditelj projekta prof. dr. sc. Janoš Terzić, koordinator projekta Nikola Balić, rukovoditelj Ureda za projekte i transfer tehnologije Sveučilišta u Splitu te član projektnog istraživačkog tima prof. dr. sc. Zoran Đogaš, dekan Medicinskog fakulteta u Splitu.
Stručni dio predavanja bio je rezerviran za znanstvenike koji su prezentirali važnost korištenja animalnih modela: