Razumijevanje kritičke procjene u zdravstvenoj praksi i istraživanju (HealthAssess)

Naziv HRZZ istraživačkog projekta: Razumijevanje kritičke procjene u zdravstvenoj praksi i istraživanju

Akronim projekta / Acronym of the project: HealthAssess
Trajanje projekta / Project duration: 05.12.2025 - 04.12.2028
Voditelj projekta / Principan investigator: prof. dr. sc. Ana Marušić, dr. med.

Izvor financiranja /Funding: HRZZ IP-2025-02

Suradnici na projektu / Project collaborators:

Nensi Bralić (MEFST)
Miro Vuković (MEFST)
Luka Ursić (MEFST)
Nina Vitlov (MEFST)
Marija Roguljić (MEFST)
Tina Poklepović-Peričić (MEFST)
Danira Matijaca (MEFST)
Mariano Kaliterna (KBCS)
Jure Krstulović (KBCS)
Romana Jadrijević (KBCS)
Ljubo Znaor (KBCS)
Zrinka Hrgović (DZ Split)
Marin Viđak (KB Dubrava)
Ružica Tokalić (KB Sveti Duh)
Livia Puljak (HKS)
Kaja Mandić (FZS, Mostar, BiH)
Marin Šunjić (MF Mostar, BIH)
Francisco Grimaldo (U. Valencia, Spain)
Emilia Lopez Inesta (U Valencia, Spain)
David G. Pina (U. Beira Interior, Portugal)

Sažetak projekta:
Predloženi projekt nastavlja istraživanja profesionalizma u zdravstvu iz prethodnog HRZZ projekta. U ovom se projektu usredotočujemo na dublje razumijevanje o kritičkoj procjeni u zdravstvenoj skrbi i znanosti. Prva istraživačka tema primarno je usmjerena je na to kako različiti dionici u zdravstvenoj skrbi (pacijenti, liječnici/istraživači i studenti kao budući liječnici) razumiju rezultate znanstvenih istraživanja i primjenjuju je u praksi, od jednostavnih informacija do složenih sinteza zdravstvenih dokaza. Druga istraživačka tema usmjerena je kritičku procjenu u širem kontekstu znanstvene evaluacije, od recenzijskog postupka u časopisima do evaluacije znanstvenih projekata. Istražit ćemo čimbenike koji utječu na različite aspekte kritičke procjene, od utjecaja organizacijske okoline, do čimbenika čestitosti, etike i znanstvene ponovljivosti. Pristup svakom specifičnom cilju istraživanja bit će utemeljen na trenutnom znanju i identifikaciji relevantnih istraživačkih pitanja; na uporabi adekvatnih istraživačkih ustroja, kvalitativnih i kvantitativnih/eksperimentalnih i inovativnih metodologija, uključujući strojno učenje i računalnu jezičnu analizu; na sintezi rezultata u eksplanatorne teorije i modele; te na razvoju oruđa i diseminaciju rezultata važnih za javnu politiku znanosti i pristup zdravstvenoj skrbi. Bolje razumijevanje kritičke procjene u zdravstvenoj praksi i znanosti općenito donijet će nove spoznaje i oruđa za poboljšanje zdravstvene skrbi i donijeti važne ekonomske i javnozdravstvene koristi. Dobiveni rezultati pomoći će i u boljem razumijevanju znanstvenog procesa, posebice dobrih istraživačkih praksi. Ispiši stranicu