Upalne bolesti crijeva, koje uključuju Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis, kronične su bolesti čiji učinci mogu nadilaziti probavni sustav. Manifestacije izvan crijeva, poznate kao ekstraintestinalne manifestacije (EIM), mogu zahvatiti različite organe i značajno utjecati na kvalitetu života. Njihova učestalost razlikuje se među istraživanjima, a često se navode procjene od približno 25 do 40 % oboljelih.
Izvancrijevne manifestacije mogu uključivati promjene na zglobovima, koži, očima, jetri i drugim organima. Kod dijela bolesnika pojavljuju se i prije prepoznavanja crijevne bolesti. Njihov tijek nije uvijek neposredno povezan s aktivnošću crijevne upale, što dodatno naglašava važnost sveobuhvatne procjene i suradnje stručnjaka različitih područja.
Rano prepoznavanje tih promjena i procjena individualnog rizika ostaju važni istraživački i klinički izazovi. Posebno je potrebno bolje razumjeti koja obilježja bolesnika mogu upozoriti na razvoj komplikacija te kako povezati različite nalaze u cjelovitu sliku bolesti.
Projekt AI-IBD usmjeren je na detaljnu kliničku karakterizaciju bolesnika s upalnim bolestima crijeva, s posebnim naglaskom na sustavne i subkliničke promjene koje se još nisu očitovale izraženim simptomima. Istražujemo povezanost aktivnosti bolesti s upalnim, kardiometaboličkim i hormonskim pokazateljima, kardiovaskularnom funkcijom, životnim navikama i kvalitetom života.
Dosadašnja istraživanja drugih istraživačkih skupina pokazala su mogućnosti primjene strojnog učenja u povezivanju kliničkih, demografskih i genetskih obilježja s manifestacijama IBD-a. Analize velikih skupina bolesnika također pokazuju da se pojedine manifestacije i pridružene bolesti pojavljuju u međusobno povezanim obrascima. Umjetna inteligencija i mrežna analiza omogućuju istraživanje takvih povezanosti te otvaraju prostor za razvoj preciznijih pristupa procjeni rizika.
U projektu AI-IBD povezujemo kliničke, laboratorijske, slikovne i upitničke podatke u zajedničku istraživačku bazu. Na toj osnovi planiramo razvijati i validirati modele strojnog učenja koji bi mogli pomoći u prepoznavanju bolesnika s povećanim rizikom razvoja manifestacija bolesti izvan probavnog sustava. Posebnu pozornost posvećujemo pouzdanosti modela, razumljivosti njihovih rezultata i provjeri uspješnosti na neovisnim podacima.
Vrijednost projekta proizlazi iz interdisciplinarnog pristupa koji povezuje gastroenterološku, kardiološku, endokrinološku, psihologijsku i druge stručne procjene. Dugoročni cilj je pridonijeti boljem razumijevanju sustavne prirode IBD-a, ranijem prepoznavanju rizičnih bolesnika i razvoju individualno prilagođenog pristupa njihovoj obradi i praćenju.
U sklopu projekta istražili smo aktualno stanje primjene umjetne inteligencije i strojnog učenja u predviđanju ishoda upalnih bolesti crijeva. Rezultate smo objedinili u objavljenom sustavnom pregledu prognostičkih modela za IBD.
Pregled pruža uvid u postojeće pristupe, njihovu prediktivnu uspješnost i metodološka ograničenja. Posebno ističe važnost pouzdanih podataka, provjere modela na neovisnim skupinama bolesnika i procjene njihove kliničke korisnosti.
Dobivene spoznaje usmjeravaju daljnji razvoj i validaciju modela u projektu AI-IBD.
Pročitajte objavljeni sustavni pregled.
Projekt je osmišljen s ciljem postizanja jasno definiranih, mjerljivih rezultata u skladu s programskim ciljevima poziva. Očekivani rezultati proizlaze iz četiri temeljna radna paketa (RP1-RP4) te se mogu sažeti kako slijedi:
• Stvaranje visokokvalitetne, multidisciplinarne baze kliničkih i subkliničkih podataka o bolesnicima s IBD-om (RPI).
• Razvoj i validacija prediktivnog modela za identifikaciju bolesnika s povišenim rizikom razvoja EIM korištenjem algoritama strojnog nčenja (RP2).
• Objavljivanje znanstvenih rezultata u časopisima visoke kategorije te diseminacija putem kongresa i stručnih skupova (RP3).
• Aktivno uključivanje i edukacija mladih istraživača i doktoranada, uz poticanje interdisciplinarne suradnje (RP3, RP4).
• Provedba popularno-znanstvenih aktivnosti i javnozdravstvene edukacije u zajednici (RP4).
• Uspostava međunarodne znanstvene suradnje i diseminacija rezultata izvan Republike Hrvatske (RP3, RP4).
Ovi pokazatelji izravno doprinose sljedećim programskim ciljevima:
• Cilj 1.1 - Povećanje znanstvene produktivnosti i kompetitivnosti javnih visokih učilišta
• Cilj 1.4 - Jačanje ljudskih potencijala za znanstveni rad (kroz doktorande i edukaciju)
• Cilj 1. 7 - Doprinos otvorenoj znanosti (F AIR baza podataka i dostupnost ML modela)
• Cilj 3.3 - Internacionalizacija i međunarodna mobilnost
• Cilj 4.6 - Popularizacija znanosti i suradnja s građanima
Kroz jasno strukturiran radni plan (RP1-RP4), svi pokazatelji su metodološki utemeljeni i realno ostvarivi tijekom 48 mjeseci trajanja projekta. Transparentnost, replikabilnost i otvorena znanost osiguravaju dugoročnu održivost i širinu primjene rezultata u kliničkoj praksi i daljnjim istraživanjima.
“Financira Europska Unija - NextGenerationEU."
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne održavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
• Oformljena je istraživačka kohorta, a kardiovaskularna snimanja intenzivno su u tijeku. Prikupljaju se i povezuju klinički, laboratorijski, hormonski i upitnički podaci te pokazatelji aktivnosti bolesti.
• 11 znanstvenih radova objavljeno je u izvještajnom razdoblju od 1. travnja do 30. rujna 2026.
• 5 doktoranada i mladih istraživača uključeno je u projekt.
• Jedan student diplomirao je u sklopu projekta.
1. Šantić R, Pavlović N, Kumrić M, Vilović M, Božić J. Molecular determinants of thromboinflammatory activation in inflammatory bowel disease. J Mol Med (Berl). 2026;104(1):86. doi: 10.1007/s00109-026-02693-7 (Q1; IF 2025: 5,0).
2. Martinović L, Šantić R, Kumrić M, Vilović M, Martinović D, Božić J. Interpreting biomarker discordance in inflammatory bowel disease: beyond fecal calprotectin and C-reactive protein. Biomedicines. 2026;14(9):1883. doi: 10.3390/biomedicines14091883 (Q2; IF 2025: 4,5).
3. Šantić R, Kumrić M, Vilović M, Pavlović N, Rušić D, Bukić J, et al. How gut microbes transform dietary phytonutrients: enzymatic pathways and human metabolite exposure. Molecules. 2026;31(16):2895. doi: 10.3390/molecules31162895 (Q2; IF 2025: 5,1).
4. Vrdoljak J, Vilović M, Šantić R, Kumrić M, Pavlović N, Maleš I, et al. How ready are machine-learning prognostic models for inflammatory bowel disease? A systematic review and PROBAST + AI appraisal of 111 studies. Mach Learn Knowl Extr. 2026;8(8):232. doi: 10.3390/make8080232 (Q1; IF 2025: 8,4).
5. Plosnic Todoric MR, Santic R, Kumric M, Zivkovic PM, Olic I, Rusic D, et al. Blunted cortisol awakening response in patients with inflammatory bowel disease: a cross-sectional case-control study. Med Sci (Basel). 2026;14(4):463. doi: 10.3390/medsci14040463 (Q1; IF 2025: 5,9).
6. Šantić R, Kumrić M, Martinović L, Pavlović N, Rizikalo A, Vilović M, et al. Postprandial inflammatory stress: a hypothesis-generating framework linking metabolic, immune and vascular responses. Life (Basel). 2026;16(8):1298. doi: 10.3390/life16081298 (Q1; IF 2025: 3,9).
7. Božić J, Šantić R, Živković PM, Kumrić M. Diet, gut microbiome, and microbial metabolites in inflammatory bowel disease: from functional dysbiosis to precision nutrition. Int J Mol Sci. 2026;27(12):5262. doi: 10.3390/ijms27125262 (Q1; IF 2025: 5,6).
8. Šantić R, Martinović L, Pavlović N, Martinović D, Vrdoljak J, Kumrić M, et al. Natural bioactive compounds targeting gut barrier integrity and metabolic endotoxemia in cardiometabolic disease: mechanistic insights and translational perspectives. Molecules. 2026;31(11):1840. doi: 10.3390/molecules31111840 (Q2; IF 2025: 5,1).
9. Šantić R, Kumrić M, Martinović L, Vilović M, Jerončić Tomić I, Cvitković I, et al. Extra-virgin olive oil phenolics in IBD-associated vascular risk. Molecules. 2026;31(11):1827. doi: 10.3390/molecules31111827 (Q2; IF 2025: 5,1).
10. Olić I, Pavlović N, Kumrić M, Šantić R, Bratanić A, Božić J. Microbiota-derived metabolites and cardiovascular implications in inflammatory bowel disease (IBD). Mol Med. 2026;32:90. doi: 10.1186/s10020-026-01493-6 (Q1; IF 2025: 8,3).
11. Dohoczky D, Šantić R, Mustapić S, Knežević B, Kumrić M, Banić M, et al. A narrative review of sex-related differences in inflammatory bowel disease-associated cardiovascular and thrombotic risk: epidemiology, mechanisms, and prevention strategies. Transl Gastroenterol Hepatol. 2026;11:112. doi: 10.21037/tgh-2026-0075 (Q2; IF 2025: 3,3).
Projekt AI-IBD istražuje upalne bolesti crijeva kroz povezivanje podataka o probavnom sustavu i drugim aspektima zdravlja. Posebno nas zanimaju aktivnost bolesti, laboratorijski i hormonski pokazatelji, kardiovaskularna funkcija, životne navike i kvaliteta života.
Takav pristup pomaže istražiti zašto se obilježja bolesti razlikuju među bolesnicima i koji bi podaci mogli biti korisni za njihovo buduće praćenje.
Za informacije o projektu i mogućnostima sudjelovanja možete se obratiti istraživačkom timu.
Voditelj projekta: prof. dr. sc. Joško Božić
Ustanova: Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet
Adresa: Šoltanska 2A, 21000 Split
E-pošta: josko.bozic@mefst.hr
Kontakt je dostupan za upite o istraživanju, mogućnostima sudjelovanja i znanstvenoj suradnji.
