Opcenito
ZAŠTO TREBAMO PREDMET „PSIHOLOŠKA MEDICINA“
Predmet naučavanja psihološke medicine seže u daleku prošlost i mnogo je stariji no sama disciplina. Već rani medicinski zapisi ukazuju na prepoznatost psiholoških mehanizama u nastanku i liječenju tjelesnih oboljenja. No značajniji zamah ova disciplina doživljava sredinom 19. stoljeća kada se uvodi termin medicinske psihologije, a ista se kao obavezan predmet uvodi na neke medicinske fakultete. Tijekom prošlog stoljeća postaje obavezan predmet i u evropskim i zemljama američkog kontinenta, a od 1971. god. uvodi se i u nastavu medicinskih fakulteta u našoj zemlji.
Rastući broj novih istraživanja daje važne dokaze o doprinosima psiholoških mehanizama u ishodu različitih medicinskih stanja. No unatoč tome, psihološke vještine važne za klinički rad čestu su zanemarene i stavljane u drugi plan. Razlog tome vjerojatno leži u značajnim otkrićima bioloških istraživanja tijekom proteklog stoljeća koji su kod liječnika stvorili nadu o brzom i vrlo učinkovitom liječenju bolesti. No unatoč tome medicina je daleko od odgovora na sva pitanja te i dalje važan problem predstavljaju skupine kroničnih bolesnika, često ovisnih o stalnoj medicinskoj skri, kao i vrlo osjetljive skupine mladih bolesnika, bolesnika starije životne dobi i umirućih bolesnika. Upravo ove populacijske grupe imaju pojačanu potrebu za primjenom psiholoških principa u svrhu unapređenja i poboljšanja njihova liječenja. Naravno da ne treba zanemariti i sve druge skupine bolesnika kao i važnu ulogu psiholoških metoda tijekom njihova liječenja.
Upravo stoga, da bi u svom radu bolje razumjeli psihološke mehanizme čovjeka, psihološke aspekti bolesti, kao i uveli psihološki pristup u liječenju svih skupina bolesnika studente se podučava predmetu psihološka medicina.
Po uzoru na moderne fakultete u svijetu kolegij medicinske psihologije je vertikaliziran, tj. provodi se tijekom treće i četvrte godine medicinskog studija.
Za vrijeme provođenja nastave studente će se upoznati s osnovama psihološkog razvoja čovjeka, biološkim osnovama psihičkih funkcija, mehanizmima kojima psihološka stanja utječu na tjelesno zdravlje kao i kako tjelesni fenomeni utječu na psihološka stanja.
Nadalje radit će se na ovladavanju osnovama komunikacijskih vještina (uspostavljanja komunikacije, značenjima verbalne i ne verbalne komunikacije, empatije, vještinama slušanja) i njihovoj primjeni u radu s bolesnicima i suradnicima. Senzibilizirati će se studente na psihološke reakcije u tim relacijama. Upoznati će ih se s psihološkim značenjem raznih bolesti i bolesnih stanja (bolnih sindroma, kroničnih oboljenja, karcinoma) kao i primjeni psihološkog pristupa i nekih psiholoških metoda (psihoedukacija, rad u grupama, savjetovanje) u liječenju bolesnika.
Nadamo se da će ova nastava unaprijediti i olakšati kasniji rad budućih liječnika te da će se, na svoje i zadovoljstvo svojih bolesnika, uspješno koristiti stečenim znanjima i vještinama.
MISIJA KATEDRE
Misija Katedre „Psihološka medicina“ je osiguranje da se tijekom studija studente ravnopravno s učenjem tjelesnih mehanizama, uči prepoznavanju i razumijevanju psiholoških mehanizma u procesu nastajanja bolesti i bolesnih stanja, čime će se osigurati ravnopravno korištenje psihološkog pristupa u liječenju različitih tjelesnih oboljenja. Također misija Katedre je unaprjeđenju vještina komuniciranja u raznim situacijama profesionalnog ali i osobnog života.
Upravo povećanjem takvih znanja i vještina omogućiti će se humaniji, profesionalniji, više etički i kvalitetniji rad budućih mladih liječnika.
VIZIJA KATEDRE
Ostvarivanjem planiranih nastavih i znanstvenih aktivnosti otvorit će se mogućnost unaprjeđenja stručne, nastavne i znanstvene suradnje s kolegama drugih specijalnosti. Time će se dati snažan zamah razvoju i unaprjeđenju psihosomatske medicine koja je u našoj zemlji nažalost tek u fazi začetka. Upravo razvojem ove grane medicine stali bi uz bok najrazvijenijim zemljama koje već dulje vrijeme imaju razvijenu psihosomatsku medicinu. Osnivanjem prvog Instituta za psihosomatsku medicinu u našoj zemlji omogućio bi se multidisciplinarni i sveobuhvatni pristup onim bolesnicima kod kojih su psihološki aspekti dominantni u nastajanju tjelesnih oboljenja.
Ispiši stranicu
