Mel-Up

Opis projekta:

Upala - dvojaka uloga u zdravlju i bolesti

Upala je ključan fiziološki proces koji održava zdravlje, ali i sudjeluje u razvoju mnogih bolesti poput raka i srčanih bolesti. Tradicionalno se opisuje kroz simptome poput crvenila, boli i otoka, dok moderna medicina razumijeva i molekularne mehanizme upalnih procesa. Upala nastaje kao odgovor imunoloških stanica (makrofaga, monocita, neutrofila) na patogene ili oštećenje tkiva. Aktivacija ovih stanica dovodi do lučenja pro-upalnih citokina (npr. TNF-α, IL-1β) koji potiču lokalnu i sistemsku reakciju, ali mogu i oštetiti vlastito tkivo. Ključan je i sustav komplementa, dok protuupalni citokini (IL-10, TGF-β) i regulatorni mehanizmi kontroliraju prestanak upale. Disbalans u ovim procesima može ozbiljno ugroziti zdravlje, stoga je razumijevanje upale od velike medicinske važnosti.

Upala i zloćudni tumori

Kronična upala sudjeluje u razvoju oko 20% zloćudnih tumora. Kisikovi i dušikovi radikali uzrokuju mutacije, dok aktivacija čimbenika poput NF-κB i STAT3 potiče rast i širenje tumora. Tumorsko mikrookruženje često uključuje razne upalne stanice (T- i B-limfocite, makrofage, neutrofile) i citokine (TNF-α, IL-6, IL-1β). Tip i intenzitet upale utječu na ishod bolesti - prisutnost T-stanica može značiti bolju prognozu, dok dominacija makrofaga tipa 2 ukazuje na lošiju. U raku mokraćnog mjehura (RM), bakterije i kemikalije izazivaju kroničnu upalu koja doprinosi karcinogenezi, dok terapije poput BCG i imunoterapije koriste imunološke mehanizme za liječenje. Hepatocelularni karcinom (HCC) povezan je s kroničnom upalom jetre (virusne infekcije, alkohol), koja vodi do oštećenja DNA i fibroze. Oba raka pokazuju kako upala može poticati rast tumora, ali i pružiti terapeutske ciljeve.

Upala u srčanim bolestima

Kod kroničnih srčanih bolesti upala ima ključnu ulogu u razvoju ateroskleroze i ishemijske bolesti. Smanjen dotok krvi uzrokuje metabolički stres, a ponovni dotok (reperfuzija) pokreće snažan upalni odgovor, uz oštećenje miokarda i kapilara. Prekomjerna sterilna upala nakon infarkta dovodi do fibroze i srčane slabosti. Rano nakon infarkta M1 makrofagi uklanjaju mrtvo tkivo, dok M2 makrofagi kasnije pomažu oporavak. Istraživanja pokazuju da umjerena konzumacija vina može imati protektivni učinak smanjujući upalu i potičući bolje cijeljenje.

Zaključak

Upala može biti i korisna i štetna, ovisno o trajanju, intenzitetu i kontekstu njezinog nastanka. Moderna medicina sve više koristi terapije usmjerene na upalne mehanizame, a daljnja istraživanja, uključujući i naša planirana u ovom projektu, mogu dovesti do učinkovitijih, ciljano usmjerenih terapija u liječenju najtežih bolesti današnjice, poput kardiovaskularnih i onkoloških oboljenja.

Suradnici na projektu:

prof. dr. sc. Janoš Terzić
prof. dr. sc. Ivana Marinović Terzić
prof. dr. sc. Ivana Novak Nakir
izv. prof. dr. sc. Jelena Korać Prlić
doc. dr. sc. Jasminka Omerović
prof. dr. sc. Jasna Marinović Ljubković
prof. dr. sc. Marko Ljubković
prof. dr. sc. Darija Baković Kramarić
prof. dr. sc. Mladen Boban
prof. dr. sc. Ivana Mudnić
doc. dr. sc. Diana Gujinović
dr. sc. Anamarija Dželalija
prof. dr. sc. Ivica Grković
prof. dr. sc. Vedrana Čikeš Čulić
doc. dr. sc. Marina Degoricija
izv. prof. dr. sc. Marijan Šitum
prof. dr. sc. Katarina Vilović
prof. dr. sc. Merica Glavina Durdov
 

Glavni ciljevi projekta

1. Unaprijediti znanstveno razumijevanje uloge upalnih mehanizama u zdravlju i razvoju bolesti, osobito u kontekstu zloćudnih tumora (rak mokraćnog mjehura, hepatocelularni karcinom) i kardiovaskularnih bolesti (infarkt miokarda, reperfuzijska ozljeda).
2. Generirati visokovrijedne znanstvene rezultate primjenom naprednih metoda, uključujući prostornu transkriptomiku, imunohistokemiju, masenu spektrometriju i mitohondrijsku funkcijsku analizu, u svrhu objave znanstvenih radova u prestižnim časopisima i podizanja znanstvene izvrsnosti institucije.
3. Ojačati interdisciplinarnost i međunarodnu suradnju, kroz integraciju biomedicine, molekularne biologije, imunologije i farmakologije, te suradnju sa znanstvenim i kliničkim partnerima u Hrvatskoj i inozemstvu.
4. Doprinijeti razvoju novih terapijskih pristupa, kroz identifikaciju molekularnih ciljeva za imunoterapiju i zaštitu srčanog tkiva (npr. modulacija IL-6/STAT3 signalizacije, utjecaj konzumacije vina), s potencijalom translacije u kliničku praksu.
5. Osigurati podlogu za daljnje kompetitivno financiranje i nove projektne prijave, posebno u okviru nacionalnih i europskih programa (npr. HRZZ, Horizon Europe), čime se izravno doprinosi ostvarenju pokazatelja o broju i vrijednosti uspješnih projektnih prijava.

Projektni pokazatelji kojima projekt doprinosi:

• Broj znanstvenih radova u SCOPUS/WoS bazama
• Broj i vrijednost uspješnih projektnih prijava (1.1.)
• Broj interdisciplinarnih projekata (1.8.)
• Broj međunarodnih suradnji i mobilnosti (1.3.)
• Broj završenih doktorata i angažiranih znanstvenika (1.4.)
• Broj primijenjenih istraživačkih projekata (2.1.)

DODATNI CILJEVI PROJEKTA 

6. Razvijati mlade istraživače i osigurati generacijsku obnovu znanosti, kroz uključivanje doktoranada, postdoktoranada i mladih znanstvenika u istraživačke aktivnosti i mentorstvo u okviru projekta.
7. Unaprijediti istraživačku infrastrukturu i primjenu otvorene znanosti, korištenjem i unaprjeđenjem metodoloških i bioinformatičkih alata te diseminacijom podataka i rezultata u skladu s politikama otvorene znanosti.
8. Povećati javnu vidljivost i popularizaciju znanosti, osobito u područjima raka i kardiovaskularnih bolesti, kroz javne nastupe, suradnju s kliničkim ustanovama, te uključivanje rezultata u edukativne i komunikacijske aktivnosti.

Ispiši stranicu