Organizacija rada

Plan rada:
NASTAVA: Po novom nastavnom planu nastava biofizike i medicinske fizike prebačena je s 2. i 4. godine na 1. godinu, uz reduciranu satnicu i sadržajne promjene vezane uz bolonjski proces. Nastava po starom programu održat će se još jednu godinu, i to samo dio medicinske fizike, na 4. godini studija. Specifičnost ove katedre je da nastava nije repetitorij srednjoškolske fizike, već raspoređena prema medicinskim temama, u koje se fizikalne metode 'ubacuju', a ne kako je uobičajeno, da se, u okviru standardne nastave fizike, dodaju medicinske teme kao ilustracije. Literatura je pokrivena glede medicinske fizike vlastitim udžbenikom (Fizikalne osnove slikovne dijagnostike), dok su biofizičke teme pokrivene vlastitom materijalima, koje se planiraju izdati kao skripta ili udžbenik.

ZNANSTVENI RAD: Dosadašnji istraživački rad Katedre bio je koncentriran na interdisciplinarna područja primijenjene fiziologije, urologije, ginekologije, kardiologije i nuklearne medicine. Pročelnik Katedre glavni je istraživač projekta 'Hemodinamske posljedice urolitijaze', u okviru kojeg je bio mentor jedne obranjene doktorske disertacije. Također je mentor prihvaćene teme doktorske disertacije 'Ehogenost štitnjače predviđa uspjeh radiojodne terapije difuzne toksične strume'. Rezultati su već objavljeni u vodećem endokrinološko časopisu, čimbenika odjeka 6.2. Ta će istraživanja biti tematski proširena i prijavljena kao interdisciplinarni znanstveni projekt. U istraživanje ćemo uključiti patologe, citologe i teorijske fizičare. Radit će se o fizikalnom modelu folikula glede raspodjele radijacijske doze nakon oralne aplikacije joda-131. Model će omogućiti individualnu procjenu raspodjele apsorbirane doze ionizirajućeg zračenja između folikularnog koloida i staničnih struktura, temeljem podataka ultrazvučnog pregleda žlijezde. Na taj će se način, individualnom prilagodbom ordiniranja radioterapije, značajno poboljšati uspjeh liječenja difuzne toksične strume jodom-131. Također namjeravamo nastaviti s istraživanjima glede negativnih učinaka primjene vantjelesnih udarnih valova u mrvljenju kamenaca urotrakta. Već smo pokazali posljedice glede renalnih funkcija i bubrežne kontrole arterijskog tlaka (dva objavljena CC rada), a nastavljamo s učincima na lučenje eritropoetina i eritropoezu. Tematski ćemo istraživanja proširiti na prijedloge tehničkih poboljšanja metode vantjelesne litotripsije i farmakološke prevencije negativnih učinaka udarnih valova. U istraživanje ćemo uključiti farmakologe i kliničke inženjere.   

Ispiši stranicu