Varja Đogaš

Ime i prezime: dr. sc. ĐOGAŠ VARJA dr. med.

Naslov disertacije: „POVEZANOST RADNE MOTIVACIJE STUDENATA MEDICINE I SKLONOSTI VARANJU TIJEKOM STUDIRANJA“

Mentorica:  prof. dr. sc. JERONČIĆ ANA

Datum obrane: 23.2.2015.

Kvalifikacijski znanstveni radovi za doktorsku disertaciju:

Đogaš V, Donev DM, Kukolja-Taradi S, Đogaš Z, Ilakovac V, Novak A,
Jerončić A. No difference in the intention to engage others in academic
transgression among medical students from neighboring countries: a
cross-national study on medical students from Bosnia and Herzegovina,
Croatia, and Macedonia. Croat Med J. 2016;57(4):381-91.
IF (JCR 2015) 1.483

Đogaš V, Jerončić A, Marušić M, Marušić A. Who would students ask for
help in academic cheating? Cross-sectional study of medical students in
Croatia. BMC Med Educ. 2014;14:1048. doi: 10.1186/s12909-014-0277-y.
IF (JCR 2014) 1.218

Sažetak:
Akademsko varanje na medicinskim fakultetima snažan je prediktor disciplinskih mjera koje se pokreću protiv liječnika/ca, tijekom njihovih profesionalnih života. Prema General Medical Council-u iz Velike Britanije, akademsko varanje jedna je od najčešćih stavki koja zabrinjava kad se procjenjuje sposobnost za rad studenata medicine. Cilj ove disertacije bio je procijeniti široki raspon individualnih i situacijskih čimbenika koji bi mogli utjecati na pojavnost i/ili učestalost akademski nedoličnog ponašanja pri medicinskim fakultetima i ponuditi model za predviđanje studentskog varanja.
Istraživanje je bilo provedeno u tri koraka i sastojalo se od tri studije. U prve dvije preliminarne studije, s pomoću posebno izrađenog upitnika bilo je anketirano 600 studenata (od kojih je prikupljen 591 valjano odgovoreni upitnik ili 98,5%) Medicinskog fakulteta u Zagrebu s 1., 3. i 6. godine studija medicine (za usporedbu studenata različitih godina studija s istog fakulteta) te 610 studenata (od kojih je prikupljeno 594 valjano odgovorenih upitnika ili 97,4%) 1. godine studija Sveučilišta u Mostaru za usporedbu studenata medicine i nemedicinskih studija. Upitnicima su se prikupljali podatci o: studentskoj sklonosti sudjelovanju u akademski nedoličnom ponašanju pri čemu bi uplitali i nekoga drugoga u takvo ponašanje, njihovoj sklonosti traženju osobnih materijalnih usluga od drugih te njihovoj motivaciji za rad/studiranje. Također su prikupljeni i podatci o dobi studenata, spolu, godini studiranja, prosjeku ocjena i (ne)ponavljanju godina tijekom studiranja. U trećoj studiji taj isti upitnik podijeljen je uzorku od 1409 studenata medicine (od kojih je prikupljeno 1373 valjano odgovorenih upitnika ili 97,4%) u Hrvatskoj (hrvatski studenti i strani studenti podrijetlom iz zapadnih zemalja EU), Bosni i Hercegovini te Makedoniji za usporedbu studentskih sklonosti u (ne)akademskom ponašanju i njihove motivacije za rad/studiranje u različitim zemljama.
U studenata medicine unutarnja motivacija bila je značajno više izražena negoli u studenata nemedicinskih fakulteta, što je pokazano na uzorku studenata Sveučilišta u Mostaru, u domeni unutarnje motivacije (P<0,001) i na obje podljestvice Užitak (P=0,001) i Izazov (P=0,002), dok je vanjska motivacija bila podjednaka (P>0,05), a u studijama u Zagrebu i Mostaru pokazana je veća unutarnja motivacija žena u odnosu na muškarce posebice u domeni Užitak P<0,001) te nešto veća sklonost traženju usluga i u akademskom okružju i osobnih materijalnih usluga.
Prediktivni modeli koji objašnjavaju 14-18% varijance u varanju, konzistentno su pokazali da je spremnost traženja osobnih materijalnih usluga bila najsnažniji pozitivni prediktor sklonosti akademskom varanju (B=0,68; =0,31; 95% CI=0,56-0,79; P<0,001), a slijedile su ga ekstrinzična motivacija kao slabiji pozitivni (B=0,11; =0,16; 95% CI=0,07-0,14; P<0,001) i intrinzična motivacija kao slabiji negativni prediktor (B=-0,09; =-0,13; 95% CI=-0,12/-0,05; P<0,001). Zemlja podrijetla, prosjek ocjena, spol i godina studiranja nisu bili povezani s varanjem u interkulturalno prikupljenim podatcima. Nadalje, pokazano je da je varanje bilo kooperativniji proces od traženja osobnih materijalnih usluga ukazujući na iščezavanje etičkih/socijalnih zapreka u prevenciji varanja.
Usporedive studentske namjere varanja uočene na medicinskim fakultetima susjednih zemalja sugeriraju da bi se u njima mogle postaviti i provoditi jedinstvene mjere u svrhu preveniranja takvog ponašanja. Društveni aspekt visoke učestalosti sklonosti uključivanju drugih u akademsko varanje kao i posljedice takvog ponašanja nisu samo problem pojedinih fakulteta ili zemalja već bi se trebale promotriti s još više razine – razine društva u cijelosti.
  Ispiši stranicu