Petra Zubin Maslov

Ime i prezime: dr. sc.  ZUBIN MASLOV PETRA dr. med.

Naslov disertacije: „OBRAZAC AKTIVACIJE MIŠIĆNOG SIMPATIČKOG ŽIVČANOG SUSTAVA U BOLESNIKA S KRONIČNIM STABILNIM SRČANIM ZATAJENJEM I U ZDRAVIH KONTROLNIH ISPITANIKA“

Puni tekst doktorata (pdf)

Mentor: prof. dr. sc. DUJIĆ ŽELJKO

Datum obrane: 17.12.2013

Kvalifikacijski znanstveni radovi za doktorsku disertaciju:

Zubin MP, Breskovic T, Shoemaker JK, Olson TP, Johnson BD, Eterovic D, Dujic Z. Firing patterns of muscle sympathetic neurons during short-term use of continuous positive airway pressure in healthy subjects
and in chronic heart failure patients. Respir Physiol Neurobiol 2013;187(2):149-56
IF (JCR 2013) 1.967

Maslov PZ, Breskovic T, Brewer DN, Shoemaker JK, Dujic Z.
Recruitment pattern of sympathetic muscle neurons during premature
ventricular contractions in heart failure patients and controls. Am J
Physiol Regul Integr Comp Physiol. 2012;303(11):R1157-64
IF (JCR 2012) 3.284

Sažetak (Istraživanje I)
Kronično srčano zatajenje je karakterizirano trajno povećanom simpatičkom aktivnošću
koja je pokazatelj stupnja težine bolesti. Jedna od poznatih abnormalnosti srčane funkcije u
kroničnom srčanom zatajenju je učestala pojava prijevremenih ventrikulskih kontrakcija
nakon kojih dolazi do naglog pada dijastoličkog tlaka te posljedično, refleksnog porasta
simpatičke aktivnosti. Prijevremene ventrikulske kontrakcije su snažan simpatičkoekscitacijski
podražaj koji uzrokuje pojavu velikih izbijanja mišićne simpatičke aktivnosti
mjerene metodom mikroneurografije. Detaljan obrazac aktivacije simpatičkih neurona koji
svojim istovremenim okidanjem stvaraju povećana simpatička izbijanja nakon prijevremene
ventrikulske kontrakcije, do danas nije u potpunosti poznat.
Prvi cilj Istraživanja I u ovoj doktorskoj disertaciji je istražiti i usporediti obrazac
aktivacije post-ganglijskih simpatičkih neurona u bolesnika sa kroničnim,stabilnim srčanim
zatajenjem i u zdravih kontrolnih ispitanika, koji po dobi i spolu odgovaraju ispitnoj skupini.
Nadalje, drugi cilj ovog Istraživanja je utvrditi strategije odgovora simpatičkog živčanog
sustava na nagli pad arterijskog tlaka uslijed prijevremene ventrikulske kontrakcije u
bolesnika sa kroničnim, stabilnim srčanim zatajenjem te dobivene rezultate usporediti sa
zdravim kontrolnim ispitanicima.
U obje skupine (ispitnoj i kontrolnoj) su prepoznate prijevremene ventrikulske
kontrakcije, te su metodom mikroneurografije dobiveni zapisi mišićne simpatičke živčane
aktivnosti. Dobiveni mikroneurografski zapisi 6 bolesnika sa kroničnim, stabilnim srčanim
zatajenjem i 6 kontrolnih ispitanika su analizirani korištenjem računalne aplikacije koja
omogućava identifikaciju pojedinačnih simpatičkih akcijskih potencijala (AP) iz neuralnog
zapisa, te ih svrstava prema veličini u različite skupove.
Rezultati Istraživanja I su pokazali da, tijekom sinus ritma, bolesnici sa kroničnim,
stabilnim srčanim zatajenjem imaju veći broj AP unutar pojedinog simpatičkog izbijanja,
veću frekvenciju okidanja AP i veći broj aktivnih- različito velikih skupova simpatičkih
neurona u usporedbi sa kontrolnim ispitanicima. Nadalje, zapažena je razlika između skupina
u opsegu simpatičkog odgovora na pad arterijskog tlaka uslijed prijevremene ventrikulske
kontrakcije, ali ne i razlika u mehanizmu postizanja povećane simpatičke aktivnosti u tom
odgovoru. Prijevremene ventrikulske kontrakcije su uzrokovale porast u frekvenciji okidanja AP i porast u broju aktivnih skupova simpatičkih neurona u obje skupine. Ipak, ukupan porast
u veličini izbijanja, u frekvenciji okidanja AP i u broju AP unutar pojedinog izbijanja bio je
manji u bolesnika sa kroničnim, stabilnim srčanim zatajenjem nego u kontrolnoj skupini.
Prijevremene ventrikulske kontrakcije su uzrokovale sličan porast u broju različito velikih
skupova simpatičkih neurona u obje skupine. Navedeni rezultati govore u prilog činjenici da
bolesnici sa kroničnim, stabilnim srčanim zatajenjem imaju očuvan simpatički refleksni
odgovor na stres i to kroz regrutaciju većih simpatičkih neurona, ali ne i kroz povećanu
aktivnost simpatičkih neuron već aktivnih tijekom sinus ritma.

Sažetak (Istraživanje II.)
Kronično srčano zatajenje je često povezano sa poremećajima disanja tijekom spavanja
kao što su opstruktivna apneja u spavanju i periodično disanje (Cheyne- Stokes). Jedna od
novijih ne-farmakoloških metoda liječenja ovih bolesnika je primjena kontinuiranog
pozitivnog tlaka preko nazalne maske (engl. Continuous Positive Airway Pressure, CPAP)
čija dugotrajna upotreba ispravlja patološki obrazac disanja, dovodi do porasta izbačajne
frakcije lijeve srčane klijetke i poboljšava rezultate testa opterećenja. Uloga simpatičkog
živčanog sustava u fiziologiji poboljšanja stanja ovih bolesnika uslijed primjene CPAP-a - još
nije u potpunosti jasna. Nadalje, suprotstavljena su saznanja o utjecaju CPAP-a na obrazac
aktivacije simpatičkog živčanog sustava u bolesnika sa kroničnim srčanim zatajenjem i u
zdravih ljudi.
Cilj Istraživanja II je utvrditi obrazac aktivacije post-ganglijskih mišićnih simpatičkih
neurona tijekom kratkotrajne primjene CPAP-a u bolesnika sa kroničnim, stabilnim srčanim
zatajenjem i u zdravih kontrolnih ispitanika koji po dobi i spolu odgovaraju ispitnoj skupini.
Metodom mikroneurografije izmjerili smo mišićnu simpatičku živčanu aktivnost u 7
bolesnika sa kroničnim srčanim zatajenjem i u 8 zdravih ispitanika. Računalna aplikacija
korištena u Istraživanju I, koja identificira pojedinačne simpatičke AP iz filtriranog, sirovog
zapisa mišićne simpatičke aktivnosti, je korištena i za potrebe Istraživanja II. AP izdvojeni iz
snimljenih zapisa simpatičke aktivnosti su kvantificirani kao frekvencija okidanja AP (broj
AP u minuti) te su svrstani prema veličini amplitude u različite skupove. Ventilacijski i
kardiovaskularni parametri su također mjereni istovremeno sa snimanjem simpatičke
aktivnosti. Protokol je uključivao: 1) snimanje svih navedenih parametara tijekom 10 minuta
mirnog disanja, 2) primjenu CPAP-a pri tlaku od 5 cm H2O tijekom 5 minuta, 3) primjenu
CPAP-a pri tlaku od 10 cm H2O tijekom 5 minuta, te 4) snimanje svih navedenih parametara
tijekom 10 minuta odmora, mirnog disanja.
U zdravih ispitanika CPAP je uzrokovao pad udarnog volumena i pad srčanog minutnog
volumena, te istovremeni porast frekvencije i incidencije izbijanja mišićne simpatičke živčane
aktivnosti te porast frekvencije okidanja AP. U bolesnika sa kroničnim, stabilnim srčanim
zatajenjem kratkotrajna primjena CPAP-a nije dovela do promjene razine mišićne simpatičke
živčane aktivnosti niti je utjecala na mjerene kardiovaskularne i ventilacijske parametre.
Utvrđena je negativna korelacija između simpatičkog i kardiovaskularnog odgovora na
primjenu CPAP-a u skupini zdravih ispitanika, ali ne i u bolesnika sa kroničnim srčanim
zatajenjem.
Navedeno sugerira da u zdravih ispitanika, kratkotrajna primjena CPAP-a prvenstveno
utječe na promjene centralnih kardiovaskularnih parametara (pad udarnog volumena i srčanog
minutnog volumena) koje refleksno dovode do porasta simpatičke aktivnosti i to preko
mehanizma porasta frekvencije okidanja AP simpatičkih neuorna. Identična primjena CPAP-a
u bolesnika sa kroničnim srčanim zatajenjem, pak nije uzrokovala promjenu centralnih
kardiovaskularnih parametara, pa time ni promjenu razine simpatičke aktivnosti.

Ocjena doktorske disertacije (pdf)
Zapisnik o obrani doktorske disertacije (pdf)
Prijava teme doktorske disertacije (pdf)
  Ispiši stranicu